Na Odjelu za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku započeo je institucionalni znanstveno-istraživački projekt „Zelena sinteza nanočestica – nove mogućnosti za biofortifikaciju mikrozelenja i remedijaciju vodenih sustava (NanoBioRem)”. Financiranje ovoga institucionalnog istraživačkog projekta dolazi iz Europske unije, programa NextGenerationEU, kroz sredstva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.–2026. Projekt, koji traje 48 mjeseci, predstavlja ambiciozan i interdisciplinarno utemeljen iskorak prema razumijevanju i razvoju održivih nanobiotehnoloških pristupa primjenjivih u poljoprivredi, zaštiti okoliša i biomedicini. Pod vodstvom prof. dr. sc. Ivne Štolfa Čamagajevac, u istraživačkom timu sudjeluju izv. prof. dr. sc. Rosemary Vuković, izv. prof. dr. sc. Zorana Katanić, izv. prof. dr. sc. Selma Mlinarić, izv. prof. dr. sc. Ljiljana Krstin, doc. dr. sc. Martina Varga, doc. dr. sc. Ana Vuković Popović, asistent Gabrijel Mirković , stručna suradnica Tihana Miloloža, viša laborantica Nikolina Sabo te laborantica Ksenija Doboš. Svojim različitim istraživačkim profilima, koji obuhvaćaju molekularnu i staničnu biologiju, ekofiziologiju, genetičko inženjerstvo i biokemiju, članovi tima oblikuju snažan konceptualni i metodološki okvir za provedbu višerazinskih istraživanja unutar projekta.
Središte projekta čini razvoj i karakterizacija nanočestica selena i željeza sintetiziranih ekološki prihvatljivim postupcima uz pomoć ekstrakata fitopatogene gljive Ophiostoma novo-ulmi. Ove biološki funkcionalizirane nanočestice ispituju se u različitim organizacijskim razinama bioloških sustava: od transgenih linija Arabidopsis thaliana za proučavanje molekularnih mehanizama unosa i asimilacije esencijalnih mikronutrijenata, preko vodene leće (Lemna gibba) za procjenu fitotoksičnosti i mogućnosti primjene u fitoremedijaciji pesticida, do mikrozelenja kao nutritivno vrijednog materijala čiji se sastav i funkcionalnost mogu unaprijediti biofortifikacijom. Biofortifikacija će se temeljiti upravo na biomasi vodene leće tretiranoj nanokonstruktima, čime se otvara novi pristup valorizaciji biomase i kružnom korištenju biološkog materijala te se uspostavlja veza između akvatičnih i agronomskih modela. Na ovaj način projekt integrira zelenu nanotehnologiju, biljne modele i biokemijske pokazatelje u jedinstvenu istraživačku cjelinu, stvarajući okvir za razumijevanje učinaka nanočestica na više bioloških razina.
Značajnu ulogu u suvremenom istraživačkom pristupu projekta ima njegova digitalna komponenta, koja omogućuje sustavno prikupljanje, organizaciju i interpretaciju opsežnih skupova podataka. U okviru projekta izradit će se digitalna baza podataka uzoraka gljive Ophiostoma novo-ulmi, s detaljnim opisima njihovih karakteristika, zatim baza podataka o fiziološkim i biokemijskim odgovorima vrste Lemna spp. izložene nanočesticama selena i željeza, uključujući i procjenu njezine sposobnosti akumulacije te biofortifikacije biljnog materijala. Uz to, razvijat će se i baza podataka o učinku različitih frakcija biomase vodene leće na rast i nutritivni sastav mikrozelenja, čime se stvara temelj za daljnje aplikacije i potencijalni razvoj biognojiva. Drugu važnu digitalnu sastavnicu projekta čini implementacija bioinformatičkih i in silico modela, koji će omogućiti integraciju i interpretaciju višedimenzionalnih podataka te služiti kao alat za predviđanje fizioloških, biokemijskih i molekularnih odgovora organizama izloženih zeleno sintetiziranim nanočesticama. Ova digitalna istraživačka infrastruktura povećava transparentnost i dostupnost rezultata, potiče interdisciplinarnu suradnju te otvara mogućnosti za razvoj novih istraživačkih i projektnih inicijativa.
Projekt NanoBioRem predstavlja strateški važan doprinos razvoju održive poljoprivrede, funkcionalne hrane, zaštite okoliša i primjene nanotehnologije u biološkim sustavima. Istodobno jača istraživačke kapacitete Odjela za biologiju te uključuje mlade znanstvenike u suvremene interdisciplinarne pristupe koji oblikuju budućnost biološke znanosti.
