Aktualni znanstveno-istraživački projekti

Engleski naziv: PEsticide RIsk AssessMent for Amphibians and Reptiles (Periamar CA18221)

SAŽETAK

- Za arbuskularne mikorizne gljive (AMF) je dokazano da imaju potencijal smanjiti biotički stres kod biljaka i aktivirati mikorizom-induciranu otpornost. Međutim, postoje značajna nerazjašnjena pitanja o učinkovitosti AMF zaštite protiv biljnih virusa, a na vinovoj lozi takva istraživanja nisu rađena. U ovom projektu ćemo se baviti funkcionalnom interakcijom između vinove loze, AMF i virusa, imajući na umu sljedeće: globalnu važnost vinogradarstva, visok afinitet vinove loze za arbuskularnu mikoriznu simbiozu, potencijal AMF da ublaži biotički stres i nedostatak istraživanja o interakcijama biljaka, AMF i virusa na drvenastim poljoprivrednim kulturama. Kako bismo razjasnili postojeće nejasnoće o funkcionalnoj interakciji između vinove loze, AMF i virusa te procijenili potencijal AMF da mijenja virusnu infekciju vinove loze, postavit ćemo dva staklenička eksperimenta i jedan podeksperiment. Ciljevi projekta su: 1. odrediti kako pred- i postinokulacija s AMF utječe na fiziološke i molekularne odgovore vinove loze na virusnu infekciju, 2. kvantificirati vremensku i prostornu dinamiku virusne infekcije nakon cijepljenja, u ovisnosti o mikoriznom statusu lozne podloge, 3. istražiti može li zajednička mikorizna mreža između bezvirusne i virusom inficirane vinove loze biti signalni put upozorenja na viruse, 4. osnažiti znanstveni kapacitet Instituta za jadranske kulture uvođenjem funkcionalne genomike u njegova istraživanja interakcija između biljaka i mikroorganizama. Okrupnjivanje istraživanja ćemo postići uspostavom suradnje između četiri istraživačke institucije iz Hrvatske, Slovenije i Italije. U svjetlu održive poljoprivrede i nužnosti razvitka novih alata, od interesa je procijeniti korist upotrebe AMF u integriranom upravljanju zaštitom vinove loze od virusa.

Soil BON podržava razvoj globalne zajednice za promatranje, razumijevanje i predviđanje bioraznolikosti tla, te služi kao forum za povezivanje različitih dionika u svrhu unaprijeđenja metoda za promatranje bioraznolikosti tla uključujući integraciju informacija u prostornim, vremenskim i taksonomskim razmjerima. To uključuje izgradnju kapaciteta promatranja do informatike, pomažući u integraciji postojećih i novih podataka s terena u skladu s dogovorenim međunarodnim standardima.

Isporučiti otvorene, sveobuhvatne i globalno reprezentativne metode i usklađene skupove podataka o mikro-, mezo- i makrofauni tla u kombinaciji s funkcijama tla. Istražiti učinke klime, korištenja zemljišta i drugih varijabli okoliša na zajednice beskralježnjaka tla, strukturu hranidbene mreže tla i otpornost. Procijeniti učinkovitost sadašnjih pristupa u očuvanju prirode u zaštiti životinjskih zajednica tla.

Povezati životinjske zajednice u tlu i hranidbene mreže s funkcioniranjem tla u različitim klimatskim uvjetima, tipovima tla i korištenja zemljišta. Uspostaviti globalnu mrežu eksperata faune tla za praćenje bioraznolikosti tla i druge projekte suradnje. Ojačati lokalne mreže suradnje i lokalnu stručnost u zoologiji tla.

Sažetak projekta: Tvrdi krpelji (Acari: Ixodidae) poznati su vektori različitih patogenih mikroorganizama na životinje i ljude, te su radi toga predmet istraživanja medicinske i veterinarske parazitologije. U fauni Hrvatske utvrđene su 23 vrste tvrdih krpelja svrstanih u pet rodova, od kojih se nekoliko vrsta krpelja odlikuje visokim vektorskim potencijalom. U zaštiti domaćih životinja, kućnih ljubimaca, te čovjeka od tvrdih krpelja uglavnom se koriste različiti akaricidi različitog vremena djelovanja. Cilj ovoga projektnog prijedloga odnosi se na istraživanje učinkovitosti različitih prirodnih pripravaka (eteričnih ulja) i ekstrakata biljaka kao potencijalnih repelenata protiv tvrdih krpelja. Eterična ulja i biljni ekstrakti imaju neznatan utjecaj na okoliš, te na ljudsko zdravlje i zdravlje životinja i možda mogu poslužiti kao zamjena različitim akaricidima (pesticidima). Uzorkovanja krpelja provodit će se krpeljnom zategom tijekom dvije godine u različitim staništima na području istočne Hrvatske (Slavonija, Baranja i Srijem). Uzorkovani krpelji izložit će se različitim koncentracijama eteričnih ulja (ljekovite kadulje, lavande, metvice paprene, limunske trave, ružmarina, javanske citronele) i biljnim ekstraktima u određenim vremenskim jedinicama. Rezultati ovoga istraživanja mogu doprinijeti zaštiti domaćih životinja (kućnih ljubimaca), te njihovih vlasnika od invadiranosti krpelja za vrijeme njihovog boravka u prirodi.

Sažetak projekta: Republika Sjeverna Makedonija s globalnim zatopljenjem i klimatskim promjenama, svojim geografskim položajem, umjerenom klimom, urbanizacijom, demografskom strukturom, socio-ekonomskim položajem i trgovinom, suočava se s opasnošću od moguće pojave tropskih i suptropskih bolesti (virus Zapadnog Nila (WNV), dengue groznica, Chikungunya groznica, Istočni konjski encefalitis, Žuta groznica, Cache Valley virus (CVV), La Crosse encefalitis (LACV) itd.), kao i pojave bolesti koje su već iskorijenjene u Republici Sjevernoj Makedoniji (Malarija) a koje prenose vektori (komarci). Tijekom 2011., 2012. i 2019. godine u Republici Sjevernoj Makedoniji registrirano je i laboratorijski potvrđeno nekoliko slučajeva obolijevanja ljudi od groznice Zapadnog Nila. Analiza monitoringa komaraca u 2010. godini u Republici Makedoniji pokazala je prisutnost 51 vrste komaraca iz porodice Culicidae. 2014. godine otkrivena je nova vrsta komarca (Coqillettidia buxtoni). Tijekom 2016. godine provedena su entomološka istraživanja u južnim i jugoistočnim područjima Makedonije, koja su dokazala prisutnost azijskog tigrastog komarca (Aedes albopictus). Već 2017. godine raširen je u Dojranu, Skoplje (centralni dio grada, Keramidnica). Tijekom 2019. godine praćenje provedeno na području grada Skoplja pokazalo je značajnu ekspanziju vrste Aedes albopictus. Takve promjene u sastavu vrsta komaraca dokazuju se njihovim kontinuiranim praćenjem. Kada imamo rezultate znanstvenih istraživanja, pristupamo organizaciji plana i metoda suzbijanja. Da bismo bili uspješni, potrebno je organizirati razmjenu iskustava dobrih praksi s partnerima, poticati ih i usmjeravati prema ekološkom promišljanju i masovnoj edukaciji stanovništva i zaposlenih u lokalnoj samoupravi te inicirati donošenje Nacionalnog plana za kontrolu vektora i vektorskih bolesti od strane središnje vlade. Cilj projekta je unaprijediti kontrolu komaraca.

Sažetak projekta: Istraživanja konzervacijskih sustava gospodarenja poljoprivrednim tlima, kao i pozitivni rezultati njihove primjene, u današnje vrijeme sve većih ekoloških, klimatskih, gospodarskih i drugih izazova, predstavljaju imperativ uspješne i održive poljoprivredne proizvodnje. Tlo se sve više apostrofira kao centar zbivanja i izvorište brojnih okolišno-antropogenih međusobno uvjetovanih interakcija. Degradacijom tla kao jednog od primarnih okolišnih integratora, pravilno funkcioniranje agroekološkog sustava postaje nestabilno i upitno.

Cilj ovih istraživanja je utvrditi razinu degradacije odabranih sastavnica fizikalnog, kemijskog i biološkog kompleksa tla međusobnom usporedbom konvencionalnih i konzervacijskih sustava obrade tla. Isto tako, definiranje pozitivnih mjera i postupka za zaustavljanje, preveniranje i ublažavanje antropogenih i prirodnih degradacijskih procesa u tlu na različitim agroekološkim lokalitetima istraživanja, u velikoj mjeri može biti značajan za zaštitu okoliša, poljoprivredne proizvođače, znanstvenu i stručnu zajednicu, donosioce odluka, a svakako će poslužiti kao baza za daljnja znanstvena istraživanja.

Mrežna poveznica: http://www.activesoil.eu/index.php/hr/

Engleski naziv: European Soil-Biology Data Warehouse for Soil Protection (CA18237)

SAŽETAK

Europskim vlastima i dionicima hitno su potrebni pouzdani alati za praćenje i procjenu stanja okoliša tla u okviru procjene politike u kontekstu brojnih EU direktiva. Fokus akcije EUdaphobase je na stvaranju struktura i postupaka potrebnih za razvoj otvorene infrastrukture podataka o bioraznolikosti tla širom Europe. Konačni cilj EUdaphobase je uspostaviti paneuropsko skladište bioloških podataka i znanja o tlu, koje se može koristiti za razumijevanje, zaštitu i održivo upravljanje tlima, njihovom biološkom raznolikošću i funkcijama.

Fokalni pristup je kombinirati dostupne podatke o distribuciji i svojstvima biote tla s neophodnim metapodacima o okolišu kako bi se dobio uvid u funkcionalne odnose u tlima i predvidjelo stanje usluga ekosustava (ESS). Aktivnosti slijede tijek informacija od pružatelja podataka do korisnika alata za procjenu. Skladište podataka će ugostiti i omogućiti otvoreno dijeljenje podataka. Posrednik u projektu razvija standardiziranu terminologiju, protokole za kontrolu kvalitete podataka i ekološka svojstva koja se koriste kao zamjena za ESS tla.

Projektom će se obraditi, uskladiti, provjeriti kvaliteta i standardizirati postojeći podaci u skladu s protokolima dogovorenim tijekom Projekta. Ponuditi će se inovativni postupci za operacionalizaciju procjene stanja tla u pogledu bioraznolikosti i ESS-a. Za to će se razviti posebni analitički alati za primijenjenu upotrebu političkih, upravljačkih i regulatornih agencija. Ovi će alati prepoznati i vizualizirati (tj. na kartama) funkcionalne biološke karakteristike tala povezane s vrstom, upotrebom i praksama upravljanja, kao i odrediti i razgraničiti usluge ekosustava, polazne crte, odnose i postaviti osnovu za predviđanje promjena.

Mrežna stranica: www.eudaphobase.eu

Engleski naziv: PEsticide RIsk AssessMent for Amphibians and Reptiles (Periamar CA18221)

SAŽETAK

Sve do nedavno, vodozemci i gmazovi su bile jedine skupine kralježnjaka koje se nisu uzimale u obzir prilikom izrade procjene okolišnog rizika (POR) za pesticide („environmental risk assessment“; ERA). Pretpostavljalo se da su rizici koje bi pesticidi mogli predstavljati za vodozemce i gmazove pokriveni prilikom ispitivanja na drugim skupinama kralježnjaka. U 2013. godini EU je po prvi puta objavila dva pravna akta koji uključuju vodozemce i gmazove u postupke POR-a za pesticide.

Slijedeći nove pravne obveze, Europska agencija za sigurnost hrane objavila je u veljači 2018. godine znanstveno mišljenje s pregledom postojećih znanja o POR-u za pesticide na vodozemce i gmazove. Znanstveno mišljenje tvori osnovu za budući razvoj smjernica koje će uključivati detaljne procedure koje je potrebno slijediti za moguće odobravanje pesticida. Ovim mišljenjem naglašen je nedostatak znanja i prepoznati su segmenti koje trebaju biti proučeni prije donošenja smjernica kako bi se osigurao POR koji će uključivati utjecaj na vodozemce i gmazove, uz što manje ispitivanja na kralježnjacima.

Akcija Periamar ima za cilj osnivanje multidisciplinarne mreže znanstvenika iz znanstvenih institucija, regulatornih agencija, kemijske industrije, nevladinih udruga za očuvanje okoliša, te privatnih znanstvenih tvrtki, koja će analizirati dostupne informacije te osmisliti protokol za POR za moguću primjenu pri izradi smjernica. Osim toga, umrežavanje, edukacija i diseminacijske aktivnosti će pridonijeti stvaranju kritične mase koja će ukazati na moguće nedostatke, a s ciljem dugoročnog razvoja istraživanja kako bi se omogućimo održavanje POR-a sigurnim za zaštitu vodozemaca i gmazova od utjecaja pesticida.

Mrežna stranica: https://periamar.com

Karakterizacija uzročnika holandske bolesti brijesta u Hrvatskoj – raznolikost i sposobnost prilagodbe na promjene okolišnih čimbenika

SAŽETAK

Holandska bolest brijesta uzrokovala je masovno sušenje i odumiranje brijesta (Ulmus spp.) na području Sjeverne Amerike i Europe. Bolest je proširena i na području Hrvatske te ima izrazito velik utjecaj na populacije brijesta u hrvatskim šumama. Dvije sukcesivne pandemije ove bolesti uzrokovane su invazivnim patogenim gljivama - vrstom Ophiostoma ulmi te Ophiostoma novo-ulmi koja se dijeli na podvrste ssp. novo-ulmi i ssp. americana. Danas bolest primarno uzrokuje vrsta O. novo-ulmi, ali u pojedinim razdobljima od pojave bolesti preklapali su se areali različitih uzročnika. Kako reproduktivna izolacija između njih nije potpuna, dolazilo je do hibridizacije što je značajno utjecalo na populacijsku strukturu te evoluciju i sposobnost adaptacije ovog iznimno virulentnog patogena brijesta. Trenutno su u većini prirodnih populacija na području Europe u većem ili manjem udjelu zastupljeni fertilni hibridi dviju podvrsta O. novo-ulmi. Kako bi se prilagodili promjenama u okolišu biljni patogeni se oslanjaju na fenotipsku plastičnost, migriraju na nova područja ili evoluiraju. Bolje razumijevanje odgovora patogena na promjene u okolišu osobito je značajno u uvjetima sve izraženijih klimatskih promjena. Međutim, sposobnost prilagodbe fitopatogene gljive O. novo-ulmi na promjene u okolišu nije dovoljno istražena. Cilj ovog projekta je istražiti utjecaj temperaturnih promjena na O. novo-ulmi, uključujući brzinu rasta i virulentnost te pokazatelje oksidacijskog stresa i antioksidacijski odgovor različitih izolata. Spolno razmnožavanje O. novo-ulmi, koje doprinosi povećanju raznolikosti, moguće je samo između jedinki različitog MAT tipa, što je određeno alternativnim idiomorfima MAT-1 i MAT-2 na MAT genskom lokusu. Do sada se za određivanje MAT tipova O. novo-ulmi primjenjivalo in vitro sparivanje s izolatima poznatog MAT tipa uz praćenje razvoja peritecija. Ovim projektom optimizirat će se primjena molekularnih metoda za određivanje MAT tipova što će značajno olakšati utvrđivanje omjera MAT tipova u populacijama O. novo-ulmi te tako unaprijediti metodologiju koja se primjenjuje u istraživanjima ovog važnog biljnog patogena. Dobiveni rezultati dat će važne spoznaje o povezanosti raznolikosti i populacijske strukture patogena s mogućnostima prilagodbe na čimbenike okoliša te će se moći primijeniti u epidemiološkim predikcijama i donošenju mjera za očuvanje brijesta.

Engleski naziv: Restoration of wetland complexes as life supporting systems in the Danube Basin (Restore4Life)

SAŽETAK

Ciljevi Restore4Life projekta su prikazati višestruke socio-ekonomske koristi koje proizlaze iz holističkog i transdisciplinarnog pristupa obnovi slatkovodnih i slanih poplavnih područja slijeva Dunava. Projekt će doprinijeti stvaranju nove plavo-zelene infrastrukture koja podržava regionalnu otpornost na klimatske promjene, te njihovo ublažavanje. Projekt Restore4Life će se implementirati u vidu restauracije četiri lokaliteta te monitoringa dodatnih šest lokaliteta u slivu Dunava. Na ovaj način projekt će na konkretnim primjerima pokazati kako će poboljšanje ključnih usluga ekosustava (retencija vode i onečišćenja, vezivanje ugljika, mogućnost razvoja turizma, učinkovitija zaštita svih staništa ovisnih o vodi) na odabranim lokalitetima stvarati višestruke socio-ekonomske sinergije koje pružaju prilike za samodrživ gospodarski razvoj i investicije. Implementacija aktivnosti koje se temelje na obnovi lateralne povezanosti riječnih koridora bit će podržana Restore4Life dugoročnom uslugom obnove poplavnih područja: “Restore4Life Akceleratorom“ za obnovu poplavnih područja koji kombinira pravovremeno integrirano upravljanje poplavnim područjima na novim razinama društvenog angažmana. Akcelerator će osigurati testirane pokazatelje, pristupe nadzoru i podršku u odlučivanju kako bi se identificirali prilagođeni i na budućnost usmjereni ciljevi obnove, tehnički pristupi i holistički planovi. Građanima i lokalnim dionicima bit će omogućeno sudjelovanje u suoblikovanju projekata uspostavom zajednica prakse dionika, povezivanjem sličnih projekata u različitim fazama realizacije, građanskim znanstvenim istraživanjem, tematskim mobilnim aplikacijama i upotrebom različitih komunikacijskih kanala s posebnim fokusom na vizualnom, praktičnom interaktivnom prijenosu informacija koji promiče emocionalnu povezanost s vodom oblikovanim, i povezanim, okolišem. Razni alati koje će stvoriti Restore4Life projekt, uključujući priručnike za investitore i ciljane planove obnove, osigurat će učinkovito repliciranje aktivnosti obnove u povezanim regijama. U suradnji sa sličnim misijama, Restore4Life učinkovito podržava integrirani društveni i ekonomski razvoj.

Mrežna stranica: https://restore4life.eu/