Arhiva znanstveno-istraživačkih projekata

Republika Sjeverna Makedonija s globalnim zatopljenjem i klimatskim promjenama, svojim geografskim položajem, umjerenom klimom, urbanizacijom, demografskom strukturom, socio-ekonomskim položajem i trgovinom, suočava se s opasnošću od moguće pojave tropskih i suptropskih bolesti (virus Zapadnog Nila (WNV), dengue groznica, Chikungunya groznica, Istočni konjski encefalitis, Žuta groznica, Cache Valley virus (CVV), La Crosse encefalitis (LACV) itd.), kao i pojave bolesti koje su već iskorijenjene u Republici Sjevernoj Makedoniji (Malarija) a koje prenose vektori (komarci). Tijekom 2011., 2012. i 2019. godine u Republici Sjevernoj Makedoniji registrirano je i laboratorijski potvrđeno nekoliko slučajeva obolijevanja ljudi od groznice Zapadnog Nila. Analiza monitoringa komaraca u 2010. godini u Republici Makedoniji pokazala je prisutnost 51 vrste komaraca iz porodice Culicidae. 2014. godine otkrivena je nova vrsta komarca (Coqillettidia buxtoni). Tijekom 2016. godine provedena su entomološka istraživanja u južnim i jugoistočnim područjima Makedonije, koja su dokazala prisutnost azijskog tigrastog komarca (Aedes albopictus). Već 2017. godine raširen je u Dojranu, Skoplje (centralni dio grada, Keramidnica). Tijekom 2019. godine praćenje provedeno na području grada Skoplja pokazalo je značajnu ekspanziju vrste Aedes albopictus. Takve promjene u sastavu vrsta komaraca dokazuju se njihovim kontinuiranim praćenjem. Kada imamo rezultate znanstvenih istraživanja, pristupamo organizaciji plana i metoda suzbijanja. Da bismo bili uspješni, potrebno je organizirati razmjenu iskustava dobrih praksi s partnerima, poticati ih i usmjeravati prema ekološkom promišljanju i masovnoj edukaciji stanovništva i zaposlenih u lokalnoj samoupravi te inicirati donošenje Nacionalnog plana za kontrolu vektora i vektorskih bolesti od strane središnje vlade. Cilj projekta je unaprijediti kontrolu komaraca.

Područje istraživačkog rada i osnovni cilj projekta je proizvodnja novih organskih gnojiva i supstrata za uzgoj presadnica biološkom preradom komunalnog organskog otpada i nusproizvoda i otpada iz poljoprivredne, šumarske i prehrambene proizvodnje. Nusproizvodi u poljoprivrednoj, šumarskoj i prehrambenoj proizvodnji, ali i otpad u preradi voća i povrća, lišće, trava, drvenasti i sličan otpad nedovoljno su iskorištene sirovine za proizvodnju organskih gnojiva i različitih komponenti za proizvodnju supstrata za hortikulturu (za uzgoj presadnica) i istovremeno ekološko opterećenje urbanih sredina, proizvodnih sustava i obiteljskih gospodarstava.

Istovremeno, organska gnojiva neophodna su sirovina u poljoprivrednoj proizvodnji, a supstrati za uzgoj presadnica povrća, sobnog, ljekovitog i ukrasnog bilja dodatno su značajni u hortikulturnoj proizvodnji. Gotovo nezamjenjiva komponenta u proizvodnji supstrata je treset, čija eksploatacija ima višestruke negativne posljedice, od nepovratnog narušavanja ekosustava tresetnih nalazišta do povećane emisije stakleničkih plinova. Kontinentalna Hrvatska, a posebice Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija svojim gospodarsko-geografskim posebnostima osiguravaju značajne količine raznovrsnih organskih otpada koji prerađeni odgovarajućim tehnologijama kompostiranja i vermikompostiranja te kondicionirani mikroorganizmima mogu biti kontinuirani izvor kvalitetnih organskih gnojiva i supstrata za uzgoj presadnica.

Tako bi se izravno iskoristio gospodarski potencijal organskog otpada uz posredni doprinos očuvanju okoliša zbrinjavanjem otpada i smanjenjem uporabe treseta.

Engleski naziv: Adapting Marine Finfish Aquaculture to a Changing Climate

SAŽETAK

Uzgoj bijele ribe predstavlja važnu gospodarsku granu u republici Hrvatskoj sa značajnim potencijalom za rast. Budući da se uzgoj pretežno odvija u priobalnim kavezima ovisnim o uvjetima okoliša, rast i zdravlje riba, a samim time i proizvodnja, podložni su klimatskim promjenama. Klimatske promjene i njihovi utjecaji postaju sve vidljiviji, te ugrožavaju opstojnost i razvoj akvakulture.

GLAVNI CILJEVI PROJEKTA

Projekt AqADAPT doprinjet će stvaranju prilika za poboljšanje proizvodnje i smanjiti ugroze zbog utjecaja klimatskih promjena. Za razliku od post-hoc reakcije koja zahtijeva neposredna i znatna ulaganja, preventivnim i postupnim prilagođavanjem infrastrukture i procesa uzgoja, troškovi prilagodbe mogu se pokriti redovitim ciklusima održavanja i investicija. Da bi se to postiglo, potrebno je duboko razumijevanje najboljih mjera prilagodbe. AqADAPT će donijeti zanačajan doprinos tom razumijevanju provođenjem temeljnih istraživanja prirodnih procesa i primjenom rezultata na biotehnologiju uzgoja riba, te uspostavom baze znanja za razumijevanje i prilagodbu klimatskim promjenama

Istraživanje će započeti identifikacijom najznačajnijih fizikalnih i bioloških procesa u akvakulturi povezanih s klimatskim promjenama. Klimatske se promjene možda mogu smatrati  postepenim procesom, no njihove su posljedice najčešće uzrokovane promjenom učestalosti ili jačine ekstreminh događaja (npr. manje ekstremna zahlađenja  omogućavaju preživaljavanje invazivnih vrsta, a ekstremne vremenske prilike mijenjaju stanište i ugrožavaju autohtone vrste). Kako bi prikladno karakterizirali okoliš, potrebno je stoga razumijeti i dugoročne trendove, i uobičajena sezonska kretanja uvjeta u okolišu. Iako je vodeni stupac očito primarni okoliš riba, sediment može isto imati značajan utjecaj kao izvor mikrobioloških (i drugih) zagađenja. Nadalje, budući da su vodeni stupac i sediment međusobno povezani, sediment se može koristiti kao dugoročni zapis okolišnih uvjeta u vodenom stupcu.

AqADAPT će zato istraživati i dugoročna i sezonska kretanja uvjeta okoliša u sedimentu i vodenom stupcu.

Poveznica: https://www.irb.hr/Zavodi/Zavod-za-istrazivanje-mora-i-okolisa/Laboratorij-za-informatiku-i-modeliranje-okolisa/Projekti/AqADAPT-Prilagodba-uzgoja-bijele-ribe-klimatskim-promjenama

Akronim: Defensoil

Voditelj projekta: prof. dr. sc. Branimir Hackenberger Kutuzović

Poziv: Hrvatska Zaklada za znanost (2014-09-4459)

Vremensko trajanje: 48 mjeseci
(02.11.2015.-01.11.2019.)

Cilj projekta DEFENSoil određivanje je učinaka mješavina metal temeljenih nanočestica i pesticida na neciljne organizme tla sa svrhom dobivanja rezultata primjenjivih u određivanju okolišnog i ekološkog rizika u uvjetima sve veće primjene nanotehnologije.

Kako bi ostvarili navedene ciljeve projekta provest će se široko i ciljano ekotoksikološko istraživanje koje uključuje različite razine složenosti (od preliminarnih laboratorijskih eksperimenata do eksperimenata u ograničenim okolišnim uvjetima), različite krajnje točke (od molekularne do populacijske razine), različite scenarije izlaganja (jedan toksikant – mješavina, kratko – dugačko izlaganje, jednostruko izlaganje – niz izlaganja) i uključivanje, uz standardne modelne, i nativne organizame tla.

Očekivani rezultati poboljšat će znanje o toksičnosti smjesa na neciljne organizme tla koja su neophodna kako u procesu procjene okolišnog rizika tako i pri upravljanju rizicima i kreiranju legislative. Dobiveni rezultati, osim što će odgovoriti na pojedina akademska pitanja, donijeti mogućnosti poboljšanja metoda zaštite tla u realnim okvirima, te pridonijeti znanju nužnom za održivo korištenje tala.

Mrežna poveznica: http://defensoil.unios.hr/

Komarci (Diptera, Culicidae) su često istraživani kukci, budući su molestanti i vektori patogena. Determinacija komaraca stoga je ključan korak, koja uključuje morfološke i molekularne metode.

U Hrvatskoj je do sada zabilježeno 53 vrste komaraca. DNK barkodiranje je svjetska metoda bilježenja biološke raznolikosti i svjetske baze se kontinuirano nadopunjavaju. U okviru projekta obavit će se uzorkovanje komaraca u tri regije Hrvatske i utvrditi njihova sistematska pripadnost (DNK barkod) i nadopuniti svjetska baza (BOLD i GenBank).

Utvrđivanje genetskog statusa ove skupine kukaca bit će od velikog taksonomskog, filogenetskog i filogeografskog značenja budući se Hrvatska ističe po raznolikosti staništa koja utječe na genetičku raznolikost.

Očekujemo da ćemo kroz ovaj projekt barkodirati 2/3 poznatih vrsta u Hrvatskoj. Poseban naglasak bit će stavljen na politipsku vrstu Culex pipiens kompleks, dokazani vektor WNV u Hrvatskoj. Utvrđivanje genetskih varijacija unutar ovog kompleksa objasnit će njihovu ulogu u transmisiji patogena te prisutnost različitih hibrida te opisati njihove karakteristike.

Pretilost i neplodnost su dva značajna, međuovisna, zdravstvena problem koji se ubrajaju među vodeće bolesti suvremene civilizacije koje su direktno povezane sa promjenom u sastavu gangliozida.

Istraživanje se bazira na proučavanju direktne povezanosti ekspresije određenih gangliozida i ekspresije inzulinskih i leptinskih receptora u centralnim i perifernim tkivima što je u mogućoj korelaciji sa reproduktivnim stadijima ženki B4galnt1 i St8sia1 miševa u smislu otežane mogućnosti reprodukcije.

U istraživanje će se analizirati sastav spolni ciklus ženki, sastav ganglizida i ekspresija inzulinskih i leptinskih receptora u mozgu, jetri, masnom tkivu, meternici i jajnicima. Predloženo istraživanje pridonijelo bi boljem razumijevanju mehanizma razvoja inzulinske i leptinske rezistencije i utjecaja istog na reproduktivnu sposobnost ženki miševa kroz interdisciplinarni pristup.

Strani štetnici i patogeni sve su veći izazov za poljoprivrednu proizvodnju i šumarstvo, kao i za prirodne ekosustave. Biološka kontrola biljnih bolesti vrlo je poželjna mjera zaštite bilja, posebice u šumama gdje je upotreba pesticida često neprimjenjiva. Hiperparazitizam, temeljni odnos između dvaju parazitskih organizama obično predstavlja osnovu za biološku kontrolu. Mikovirusi koji inficiraju fitopatogene gljive mogu se koristiti za biokontrolu. U ovom projektu istražit će se patosustav Cryphonectria parasitica-hypovirus. Cryphonectria parasitica je uzročnik raka kore pitomog kestena, unesene bolesti pitomog kestena, koja je odgovorna za propadanje kestenovih šuma diljem Europe. Cryphonectria hypovirus 1 (CHV-1) je RNA virus koji inficira gljivu C. parasitica i djeluje kao agens biološke kontrole. Poznato je da RNA virusi evoluiraju velikom brzinom zbog virusnih RNA polimeraza sklonih pogreškama, koje proizvode mutante sa svakim ciklusom replikacije. Kao rezultat toga, u zaraženim domaćinima postoji raznolika populacija virusa, koja se naziva virusna kvazivrsta. U ovom projektu primjenom sekvenciranja sljedeće generacije istražit će se raznolikost kvazivrsta i dinamika CHV-1 infekcije što će dati nova znanja o virusima koji inficiraju gljivične patogene te mogućnostima primjene biološke kontrole raka kore pitomog kestena.

U većini obrazovnih sustava ne postoji značajna povezanost između stručnog usavršavanja učitelja i rezultata njihovih učenika. Unatoč tome, ne bi bilo dobro zaključiti kako stručno usavršavanje općenito ne doprinosi promjenama u nastavi, već samo da postojeće stručno usavršavanje nije dovoljno učinkovito te da bi ga trebalo mijenjati. Učinkovito stručno usavršavanje je kontinuirano, integrirano s područjem primjene, aktivno i dobro vođeno.

Ono uključuje učenje po modelu te refleksivne zajednice prakse za što se mogu koristiti mrežne aplikacije i video zapisi nastave. Svrha ovog projekta je razvoj i provjera učinkovitosti modela stručnog usavršavanja učitelja biologije i matematike koji može doprinijeti kvaliteti učenja učitelja, bitnim promjenama u nastavi i rezultatima koje postižu učenici. Projekt će biti ostvaren kroz četiri faze od kojih će svaka trajati godinu dana. Prva faza namijenjena je ispitivanju stanja u svezi stručnog usavršavanja i pripremi akcijskog i eksperimentalnog istraživanja koje će biti ostvareno tijekom druge, odnosno treće faze istraživanja.

U završnoj fazi na temelju analize rezultata prethodno provedenih istraživanja razradit ćemo model stručnog usavršavanja primjenjiv u hrvatskom obrazovnom kontekstu koji ćemo  prezentirati stručnoj i znanstvenoj javnosti. S obzirom da u Hrvatskoj ne postoje istraživanja stručnog usavršavanja u kojima su praćene promjene u nastavi i rezultati učenja učenika, radovi koje namjeravamo publicirati mogu doprinijeti spoznajama u svezi mogućnosti stvaranja učinkovitog stručnog usavršavanja, a time i boljim rezultatima naših učenika.

Porođaj je posljednji korak trudnoće, koji ovisi o kratkom prijelaznom razdoblju u kojem maternica prolazi kroz različite fiziološke i fenotipske promjene. Poznato je da pretilost uzrokuje opću kroničnu metaboličku upalu niskog stupnja i može dovesti komplikacija tijekom poroda, dok je u isto vrijeme pojačana upala jedna od ključnih stvari u prijelaznom razdoblju maternice. Maternica posjeduje simpatičke, parasimpatičke i osjetne živce koji imaju važnu ulogu u kontrakciji maternice za vrijeme poroda. Promjene inervacije maternice potencijalno mogu dovesti do poremećaja lučenja upalnih čimbenika koji bi mogli negativno utjecati na kontrakciju maternice. Ovo istraživanje odnosi se na analizu utjecaja prehrane bogate mastima i šećerima tijekom trudnoće na inervaciju maternice i promjena u imunološkom odgovoru maternice na kraju trudnoće kroz imunohistokemijske analize različitih markera specifičnih za fiziološki važne tipove inervacije maternice. Također, analizirat će se i odgovor stanica maternice na metabolički stres.

Sažetak projekta: Republika Sjeverna Makedonija s globalnim zatopljenjem i klimatskim promjenama, svojim geografskim položajem, umjerenom klimom, urbanizacijom, demografskom strukturom, socio-ekonomskim položajem i trgovinom, suočava se s opasnošću od moguće pojave tropskih i suptropskih bolesti (virus Zapadnog Nila (WNV), dengue groznica, Chikungunya groznica, Istočni konjski encefalitis, Žuta groznica, Cache Valley virus (CVV), La Crosse encefalitis (LACV) itd.), kao i pojave bolesti koje su već iskorijenjene u Republici Sjevernoj Makedoniji (Malarija) a koje prenose vektori (komarci). Tijekom 2011., 2012. i 2019. godine u Republici Sjevernoj Makedoniji registrirano je i laboratorijski potvrđeno nekoliko slučajeva obolijevanja ljudi od groznice Zapadnog Nila. Analiza monitoringa komaraca u 2010. godini u Republici Makedoniji pokazala je prisutnost 51 vrste komaraca iz porodice Culicidae. 2014. godine otkrivena je nova vrsta komarca (Coqillettidia buxtoni). Tijekom 2016. godine provedena su entomološka istraživanja u južnim i jugoistočnim područjima Makedonije, koja su dokazala prisutnost azijskog tigrastog komarca (Aedes albopictus). Već 2017. godine raširen je u Dojranu, Skoplje (centralni dio grada, Keramidnica). Tijekom 2019. godine praćenje provedeno na području grada Skoplja pokazalo je značajnu ekspanziju vrste Aedes albopictus. Takve promjene u sastavu vrsta komaraca dokazuju se njihovim kontinuiranim praćenjem. Kada imamo rezultate znanstvenih istraživanja, pristupamo organizaciji plana i metoda suzbijanja. Da bismo bili uspješni, potrebno je organizirati razmjenu iskustava dobrih praksi s partnerima, poticati ih i usmjeravati prema ekološkom promišljanju i masovnoj edukaciji stanovništva i zaposlenih u lokalnoj samoupravi te inicirati donošenje Nacionalnog plana za kontrolu vektora i vektorskih bolesti od strane središnje vlade. Cilj projekta je unaprijediti kontrolu komaraca.

Engleski naziv: European Soil-Biology Data Warehouse for Soil Protection (CA18237)

SAŽETAK

Europskim vlastima i dionicima hitno su potrebni pouzdani alati za praćenje i procjenu stanja okoliša tla u okviru procjene politike u kontekstu brojnih EU direktiva. Fokus akcije EUdaphobase je na stvaranju struktura i postupaka potrebnih za razvoj otvorene infrastrukture podataka o bioraznolikosti tla širom Europe. Konačni cilj EUdaphobase je uspostaviti paneuropsko skladište bioloških podataka i znanja o tlu, koje se može koristiti za razumijevanje, zaštitu i održivo upravljanje tlima, njihovom biološkom raznolikošću i funkcijama.

Fokalni pristup je kombinirati dostupne podatke o distribuciji i svojstvima biote tla s neophodnim metapodacima o okolišu kako bi se dobio uvid u funkcionalne odnose u tlima i predvidjelo stanje usluga ekosustava (ESS). Aktivnosti slijede tijek informacija od pružatelja podataka do korisnika alata za procjenu. Skladište podataka će ugostiti i omogućiti otvoreno dijeljenje podataka. Posrednik u projektu razvija standardiziranu terminologiju, protokole za kontrolu kvalitete podataka i ekološka svojstva koja se koriste kao zamjena za ESS tla.

Projektom će se obraditi, uskladiti, provjeriti kvaliteta i standardizirati postojeći podaci u skladu s protokolima dogovorenim tijekom Projekta. Ponuditi će se inovativni postupci za operacionalizaciju procjene stanja tla u pogledu bioraznolikosti i ESS-a. Za to će se razviti posebni analitički alati za primijenjenu upotrebu političkih, upravljačkih i regulatornih agencija. Ovi će alati prepoznati i vizualizirati (tj. na kartama) funkcionalne biološke karakteristike tala povezane s vrstom, upotrebom i praksama upravljanja, kao i odrediti i razgraničiti usluge ekosustava, polazne crte, odnose i postaviti osnovu za predviđanje promjena.

Mrežna stranica: www.eudaphobase.eu

1. Učenje biologije u epidemiološki prilagođenom istraživačkom okruženju

SAŽETAK

Suvremena nastava biologije temelji se na zapažanjima učenika u prirodnom okruženju, učenju otkrivanjem i istraživačkom učenju tijekom suradničkog učenja i grupnog rada učenika. U epidemiološki prilagođenom okruženju za učenje i poučavanje, učitelji i učenici ograničeni su u provedbi grupnog rada i praktičnim aktivnostima, koji se smatraju temeljima suvremene nastave biologije. Kako bi se i tijekom pandemije ostvarili ishodi definirani kurikulumom potrebno je prilagoditi poučavanje i učenje biologije online i hibridnom obliku učenja. U projektu će se razviti visoko interaktivni model usmjeren na učenika (ASIO model - Aktivnosti Simuliranog Istraživačkog Otkrivanja u biologiji; akronim od lat. Asio otus – mala ušara) za učenje i poučavanje biologije u epidemiološki prilagođenom okruženju temeljen na suvremenim nastavnim strategijama. Platforma za učenje biologije (BUBO - Baza Učenja Biologije uz Online podršku; akronim od lat. Bubo bubo – sova ušara) sadržavat će edukativne materijale dizajnirane prema ASIO modelu, čime će se osigurati podrška kontinuiranom profesionalnom razvoju iskusnih nastavnika biologije, ali i uvođenju početnika u poučavanje biologije. Materijali za učenje bit će namijenjeni učenicima osnovne i srednje škole različite uspješnosti, uključujući prilagodbe za nadarene učenike i učenike s teškoćama u razvoju, kako bi se omogućilo bolje uključivanje svih učenika u nastavu. Za studente biologije nastavničkog usmjerenja bit će pripremljeni online materijali kao podrška učenju biologije i pripremi za rad u školi. Predviđamo da će primjena visoko interaktivnog ASIO modela usredotočenog na učenika poboljšati učinkovitost poučavanja i učenja, što će rezultirati boljim uspjehom učenika.

Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama

SAŽETAK

Klimatske promjene danas predstavljaju jedan od najvećih izazova za održivost poljoprivrede i sigurnost hrane. U „Sedmom nacionalnom izvješću Republike Hrvatske (RH) prema Okvirnoj konvenciji UN-a o promjeni klime“, navedeno je da će u RH upravo poljoprivredni sektor pretrpjeti najveće štete od posljedica klimatskih promjena. Noseći se s izazovom neizvjesne budućnosti Svjetska organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) pokrenula je inicijativu „Klimatski pametna poljoprivreda“ s ciljem razvoja strategija i mjera u svrhu osiguranja održive poljoprivrede u područjima pogođenim klimatskim promjenama. Uklapajući se u inicijativu FAO-a, ovdje predloženi projekt ima za cilj proučiti posljedice najavljenih (i već vidljivo prisutnih) ekstremnih vremenskih događaja na interakciju između mikroorganizama u tlu koji nastanjuju područje korijena (rizosferni mikrobiom) i same biljke. Navedena interakcija čini osnovu uspješnosti poljoprivrede, određujući rast i razvoj biljke, produktivnost i plodnost tla. Iako postoje istraživanja kojima se procjenjuje utjecaj varijabilnosti klime na prinos pojedinih poljoprivrednih kultura te prilagodljivost sorti dobrih morfoloških, gospodarskih i kakovosnih osobina znanstvena istraživanja koja se tiču utjeca ekstremnih događaja na mikrobne zajednice u tlu, kao nosioce svih biokemijskih procesa nužnih za sveobuhvatno funkcioniranje ekosustava tla, još uvijek su rijetka. Kako bi se istražila ova kompleksna tema projekt objedinjuje istraživače iz područja okolišne mikrobiologije, mikrobne ekologije, molekularne biologije, biotehnologije, biljne fiziologije, analitičke kemije i agronomije, a uključuje znanstvenike s Instituta Ruđer Bošković te znanstvenike sa Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Proučavanje odgovora mikrobne zajednice i biljke na ekstremne vremenske uvjete te promjena u njihovim interakcijama nužna je kako bi se bolje shvatila kompleksnost utjecaja klimatskih promjena na poljoprivredu, smanjio stupanj neizvjesnosti vezan uz učinke klimatskih promjena te osiguralo jačanje njihove otpornosti i sposobnosti oporavka od tih utjecaja.

Karakterizacija uzročnika holandske bolesti brijesta u Hrvatskoj – raznolikost i sposobnost prilagodbe na promjene okolišnih čimbenika

SAŽETAK

Holandska bolest brijesta uzrokovala je masovno sušenje i odumiranje brijesta (Ulmus spp.) na području Sjeverne Amerike i Europe. Bolest je proširena i na području Hrvatske te ima izrazito velik utjecaj na populacije brijesta u hrvatskim šumama. Dvije sukcesivne pandemije ove bolesti uzrokovane su invazivnim patogenim gljivama - vrstom Ophiostoma ulmi te Ophiostoma novo-ulmi koja se dijeli na podvrste ssp. novo-ulmi i ssp. americana. Danas bolest primarno uzrokuje vrsta O. novo-ulmi, ali u pojedinim razdobljima od pojave bolesti preklapali su se areali različitih uzročnika. Kako reproduktivna izolacija između njih nije potpuna, dolazilo je do hibridizacije što je značajno utjecalo na populacijsku strukturu te evoluciju i sposobnost adaptacije ovog iznimno virulentnog patogena brijesta. Trenutno su u većini prirodnih populacija na području Europe u većem ili manjem udjelu zastupljeni fertilni hibridi dviju podvrsta O. novo-ulmi. Kako bi se prilagodili promjenama u okolišu biljni patogeni se oslanjaju na fenotipsku plastičnost, migriraju na nova područja ili evoluiraju. Bolje razumijevanje odgovora patogena na promjene u okolišu osobito je značajno u uvjetima sve izraženijih klimatskih promjena. Međutim, sposobnost prilagodbe fitopatogene gljive O. novo-ulmi na promjene u okolišu nije dovoljno istražena. Cilj ovog projekta je istražiti utjecaj temperaturnih promjena na O. novo-ulmi, uključujući brzinu rasta i virulentnost te pokazatelje oksidacijskog stresa i antioksidacijski odgovor različitih izolata. Spolno razmnožavanje O. novo-ulmi, koje doprinosi povećanju raznolikosti, moguće je samo između jedinki različitog MAT tipa, što je određeno alternativnim idiomorfima MAT-1 i MAT-2 na MAT genskom lokusu. Do sada se za određivanje MAT tipova O. novo-ulmi primjenjivalo in vitro sparivanje s izolatima poznatog MAT tipa uz praćenje razvoja peritecija. Ovim projektom optimizirat će se primjena molekularnih metoda za određivanje MAT tipova što će značajno olakšati utvrđivanje omjera MAT tipova u populacijama O. novo-ulmi te tako unaprijediti metodologiju koja se primjenjuje u istraživanjima ovog važnog biljnog patogena. Dobiveni rezultati dat će važne spoznaje o povezanosti raznolikosti i populacijske strukture patogena s mogućnostima prilagodbe na čimbenike okoliša te će se moći primijeniti u epidemiološkim predikcijama i donošenju mjera za očuvanje brijesta.

Engleski naziv: PEsticide RIsk AssessMent for Amphibians and Reptiles (Periamar CA18221)

SAŽETAK

Sve do nedavno, vodozemci i gmazovi su bile jedine skupine kralježnjaka koje se nisu uzimale u obzir prilikom izrade procjene okolišnog rizika (POR) za pesticide („environmental risk assessment“; ERA). Pretpostavljalo se da su rizici koje bi pesticidi mogli predstavljati za vodozemce i gmazove pokriveni prilikom ispitivanja na drugim skupinama kralježnjaka. U 2013. godini EU je po prvi puta objavila dva pravna akta koji uključuju vodozemce i gmazove u postupke POR-a za pesticide.

Slijedeći nove pravne obveze, Europska agencija za sigurnost hrane objavila je u veljači 2018. godine znanstveno mišljenje s pregledom postojećih znanja o POR-u za pesticide na vodozemce i gmazove. Znanstveno mišljenje tvori osnovu za budući razvoj smjernica koje će uključivati detaljne procedure koje je potrebno slijediti za moguće odobravanje pesticida. Ovim mišljenjem naglašen je nedostatak znanja i prepoznati su segmenti koje trebaju biti proučeni prije donošenja smjernica kako bi se osigurao POR koji će uključivati utjecaj na vodozemce i gmazove, uz što manje ispitivanja na kralježnjacima.

Akcija Periamar ima za cilj osnivanje multidisciplinarne mreže znanstvenika iz znanstvenih institucija, regulatornih agencija, kemijske industrije, nevladinih udruga za očuvanje okoliša, te privatnih znanstvenih tvrtki, koja će analizirati dostupne informacije te osmisliti protokol za POR za moguću primjenu pri izradi smjernica. Osim toga, umrežavanje, edukacija i diseminacijske aktivnosti će pridonijeti stvaranju kritične mase koja će ukazati na moguće nedostatke, a s ciljem dugoročnog razvoja istraživanja kako bi se omogućimo održavanje POR-a sigurnim za zaštitu vodozemaca i gmazova od utjecaja pesticida.

Mrežna stranica: https://periamar.com

Engleski naziv: PEsticide RIsk AssessMent for Amphibians and Reptiles (Periamar CA18221)

SAŽETAK

- Za arbuskularne mikorizne gljive (AMF) je dokazano da imaju potencijal smanjiti biotički stres kod biljaka i aktivirati mikorizom-induciranu otpornost. Međutim, postoje značajna nerazjašnjena pitanja o učinkovitosti AMF zaštite protiv biljnih virusa, a na vinovoj lozi takva istraživanja nisu rađena. U ovom projektu ćemo se baviti funkcionalnom interakcijom između vinove loze, AMF i virusa, imajući na umu sljedeće: globalnu važnost vinogradarstva, visok afinitet vinove loze za arbuskularnu mikoriznu simbiozu, potencijal AMF da ublaži biotički stres i nedostatak istraživanja o interakcijama biljaka, AMF i virusa na drvenastim poljoprivrednim kulturama. Kako bismo razjasnili postojeće nejasnoće o funkcionalnoj interakciji između vinove loze, AMF i virusa te procijenili potencijal AMF da mijenja virusnu infekciju vinove loze, postavit ćemo dva staklenička eksperimenta i jedan podeksperiment. Ciljevi projekta su: 1. odrediti kako pred- i postinokulacija s AMF utječe na fiziološke i molekularne odgovore vinove loze na virusnu infekciju, 2. kvantificirati vremensku i prostornu dinamiku virusne infekcije nakon cijepljenja, u ovisnosti o mikoriznom statusu lozne podloge, 3. istražiti može li zajednička mikorizna mreža između bezvirusne i virusom inficirane vinove loze biti signalni put upozorenja na viruse, 4. osnažiti znanstveni kapacitet Instituta za jadranske kulture uvođenjem funkcionalne genomike u njegova istraživanja interakcija između biljaka i mikroorganizama. Okrupnjivanje istraživanja ćemo postići uspostavom suradnje između četiri istraživačke institucije iz Hrvatske, Slovenije i Italije. U svjetlu održive poljoprivrede i nužnosti razvitka novih alata, od interesa je procijeniti korist upotrebe AMF u integriranom upravljanju zaštitom vinove loze od virusa.

Sažetak projekta: Tvrdi krpelji (Acari: Ixodidae) poznati su vektori različitih patogenih mikroorganizama na životinje i ljude, te su radi toga predmet istraživanja medicinske i veterinarske parazitologije. U fauni Hrvatske utvrđene su 23 vrste tvrdih krpelja svrstanih u pet rodova, od kojih se nekoliko vrsta krpelja odlikuje visokim vektorskim potencijalom. U zaštiti domaćih životinja, kućnih ljubimaca, te čovjeka od tvrdih krpelja uglavnom se koriste različiti akaricidi različitog vremena djelovanja. Cilj ovoga projektnog prijedloga odnosi se na istraživanje učinkovitosti različitih prirodnih pripravaka (eteričnih ulja) i ekstrakata biljaka kao potencijalnih repelenata protiv tvrdih krpelja. Eterična ulja i biljni ekstrakti imaju neznatan utjecaj na okoliš, te na ljudsko zdravlje i zdravlje životinja i možda mogu poslužiti kao zamjena različitim akaricidima (pesticidima). Uzorkovanja krpelja provodit će se krpeljnom zategom tijekom dvije godine u različitim staništima na području istočne Hrvatske (Slavonija, Baranja i Srijem). Uzorkovani krpelji izložit će se različitim koncentracijama eteričnih ulja (ljekovite kadulje, lavande, metvice paprene, limunske trave, ružmarina, javanske citronele) i biljnim ekstraktima u određenim vremenskim jedinicama. Rezultati ovoga istraživanja mogu doprinijeti zaštiti domaćih životinja (kućnih ljubimaca), te njihovih vlasnika od invadiranosti krpelja za vrijeme njihovog boravka u prirodi.

Sažetak projekta: Istraživanja konzervacijskih sustava gospodarenja poljoprivrednim tlima, kao i pozitivni rezultati njihove primjene, u današnje vrijeme sve većih ekoloških, klimatskih, gospodarskih i drugih izazova, predstavljaju imperativ uspješne i održive poljoprivredne proizvodnje. Tlo se sve više apostrofira kao centar zbivanja i izvorište brojnih okolišno-antropogenih međusobno uvjetovanih interakcija. Degradacijom tla kao jednog od primarnih okolišnih integratora, pravilno funkcioniranje agroekološkog sustava postaje nestabilno i upitno.

Cilj ovih istraživanja je utvrditi razinu degradacije odabranih sastavnica fizikalnog, kemijskog i biološkog kompleksa tla međusobnom usporedbom konvencionalnih i konzervacijskih sustava obrade tla. Isto tako, definiranje pozitivnih mjera i postupka za zaustavljanje, preveniranje i ublažavanje antropogenih i prirodnih degradacijskih procesa u tlu na različitim agroekološkim lokalitetima istraživanja, u velikoj mjeri može biti značajan za zaštitu okoliša, poljoprivredne proizvođače, znanstvenu i stručnu zajednicu, donosioce odluka, a svakako će poslužiti kao baza za daljnja znanstvena istraživanja.

Mrežna poveznica: http://www.activesoil.eu/index.php/hr/

Comprehensive Analysis of Genetic Predictors for MAFLD Development in patients with COVID-19

SAŽETAK

Sve veći fokus na povezanost između COVID-19 i metabolizma bolest jetre (MAFLD) opravdava se potencijalnom ulogom potonjeg kao čimbenika rizika za oboje Infekcija SARS-CoV-2 i kasnija pojava teških simptoma COVID-19. Istraživanja su pokazala da se mijenjaju i urođeni i adaptivni imunološki odgovori među pacijentima s MAFLD-om može igrati ulogu u određivanju ozbiljnosti COVID-19. Učinak MAFLD-a na težinu bolesti COVID-19 ostaje neizvjestan, kao što na koje ukazuju proturječni rezultati kohortnih istraživanja. Posljednjih godina molekularna epidemiološke studije sugeriraju da varijacije gena igraju važnu ulogu u pojava i razvoj NAFLD-a. Cilj istraživanja je razumjeti učestalost i distribuciju genetike polimorfizam i njihovu potencijalna povezanost sa osobinama, bolestima (MAFLD, COVID-19), reakcije na lijekove (paxlovid), utjecajem na živčani sustav ili druge biološke pojave.