Terenska nastava u Belju (16.11.2026.)

4

Povezivanje proizvodnje hrane i gospodarenja prirodnim resursima

Studenti 2. godine sveučilišnog diplomskog studija Zaštita prirode i okoliša (Luka Bahorić, Dorotea Dvoraček, Željko Gojkov, Valentina Jurčević, Ivana Jurić, Karlo Kruljac i Dora Pokas Legin ) Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, posjetili su 16. studenoga 2026. proizvodni kompleks Belje – Mitrovac u sklopu kolegija Okolišni i prirodni resursi, pod vodstvom doc. dr. sc. Mislava Kovačića. Posjet je organiziran u okviru suradnje Odjela za biologiju i Belja.

Cilj terenske nastave bio je povezati proizvodnju hrane s upravljanjem vodom, tlom, hranjivim tvarima i energijom te razmotriti mogućnosti i ograničenja kružnog gospodarenja resursima. Obilazak je obuhvatio staklenik, bioplinsko postrojenje, farmu muznih krava i ratarske površine u okolici farme.

Staklenik Mitrovac bio je polazište za upoznavanje hidroponskog uzgoja rajčica, upravljanja hranjivom otopinom i potrošnjom vode te regulacije mikroklime. Nastavni sadržaji povezivali su uzgoj bez tla s ulogom biološke zaštite i oprašivača, energetskim potrebama proizvodnje te korištenjem topline iz bioplinskog postrojenja za grijanje staklenika.

Bioplinsko postrojenje predstavljalo je primjer pretvorbe organskih sirovina u energiju. Cilj ove cjeline bio je razumjeti nastanak bioplina anaerobnom razgradnjom i njegovu uporabu za istodobnu proizvodnju električne i toplinske energije. Obuhvaćeni su i podrijetlo sirovina, uporaba digestata, odnosno ostatka nakon anaerobne razgradnje, te važnost kontrole procesa, emisija i gospodarenja hranjivim tvarima.

Na farmi muznih krava Mitrovac proizvodnja mlijeka razmatrana je u odnosu na potrebe za vodom, energijom, stočnom hranom i zemljištem. Naglasak je bio na sastavu i pripremi obroka, ulozi voluminoznih i koncentriranih krmiva te gospodarenju stajskim gnojem i gnojovkom. Povezanost farme s bioplinskim postrojenjem razmatrana je uz zaštitu voda, tla i zraka, biosigurnost i dobrobit životinja.

Ratarske površine u okolici farme promatrane su tijekom obilaska. Ova je cjelina povezivala izbor kultura, plodored i način spremanja krme s hranidbom mliječnih krava te primjenu organskih gnojiva s očuvanjem plodnosti tla i kruženjem hranjivih tvari.

Povezivanje svih četiriju cjelina bilo je usmjereno na razumijevanje tokova tvari i energije, prepoznavanje okolišnih pritisaka i razmatranje mjera njihova smanjenja. Cilj je bio sagledati kako uskladiti proizvodnju hrane, zaštitu okoliša i gospodarsku održivost.

Zahvaljujemo Belju i njihovim djelatnicima na omogućenom posjetu, izdvojenom vremenu, stručnom vođenju i edukaciji studenata. Razmjena znanja i iskustava sa stručnjacima iz proizvodnje pridonosi povezivanju sveučilišne nastave s praksom.