Arhiva institucijskih projekata Odjela za biologiju

Arbovirusi su jednolančani RNK virusi, koji se razvrstavaju u četiri različite porodice virusa. Nekolicina važnih ljudskih patogena pripada arbovirusima koje prenose komarci. Groznica zapadnog Nila, Dengue groznica, Chikungunya, Usutu, žuta groznica, Zika, Japanski i St. Louis encefalitis su virusi koji mogu izazvati različite simptome bolesti, od laganih simptoma do ozbiljnih simptoma sa smrtnim ishodom. Iako imamo dosta spoznaja o komarcima u Hrvatskoj, nemamo spoznaju koji arbovirusi cirkuliraju u komarcima u istočnoj Hrvatskoj. U okviru rada uzorkovati će se komarci na više lokacija, više različitih metoda i u različitom vremenskom razdoblju, potom analizirati na prisutnost virusa u njima. Iako je potrebna velika količina komaraca da se utvrdi prisutnost virusa u njima, potrebno je započeti ovakva istraživanja. Naglasak će biti na istraživanju autohtone vrste Culex pippiens i invazivne vrste Aedes albopictus.

Količina mikroplastike prisutne u okolišu iz dana u dan raste te mikroplastika kao takva ima utjecaj i na sve dijelove biosfere. Vodozemci su skupina koja tijekom života boravi i u vodi i na kopnu te su zbog svog načina života izloženiji različitim utjecajima iz okoliša nego neke druge skupine, a prisustvo mikroplastike je također jedan od njih. Ličinački stadiji vodozemaca se većinom hrane obraštajem u slatkovodnih ekosustavima gdje je značajna prisutnost mikroplastike. Zbog toga može doći do nakupljanja mikroplastike u tkivima punoglavaca. U tom kontekstu, cilj ovog istraživanja je utvrditi je li mikroplastika prisutna u tkivima vodozemaca, te ukoliko je, u kojim.

Broj uređaja i postupaka dijagnostičke radiologije u stalnom je porastu kako u humanoj, tako i u veterinarskoj dijagnostičkoj radiologiji. Za razliku od humane dijagnostičke radiologije, gdje je zaštita pacijenta od zračenja u središtu pozornosti, u radiološkim dijagnostičkim postupcima u veterini, ne očekuju se značajni efekti ozračenja na pacijenta zbog kraćeg životnog vijeka životinja. Takav stav usmjerava pozornost na sigurnost osoblja koje sudjeluje u radiološkim postupcima te na kvalitetu dijagnostičke informacije. Dosadašnja istraživanja ukazuju na nedostatke u praksi radiološke dijagnostike u veterini, kako u postupcima koji osiguravaju sigurnost osoblja tijekom snimanja, tako i u kvaliteti dijagnostičke informacije dobivene radiološkim snimkama. Cilj ovog istraživanja je istražiti prikladnost radioloških dijagnostičkih uređaja koji se koriste u veterini, kvaliteti dijagnostičke informacije temeljene na rendgenskim snimkama, te praksu postupaka koji osiguravaju optimalnu zaštitu od zračenja osoblja koji sudjeluju u radiološkim postupcima u pet slavonskih županija.

Provedeno istraživanje će utvrditi utjecaj količine padalina i sunčanih sati na pojavu estrusa u krava i junica na području središnje Podravine u Hrvatskoj. Tijekom tri uzastopne godine prikupit će se podaci o dnevnom broju umjetno osjemenjenih plotkinja. U istom razdoblju prikupiti će se dnevni podaci o broju sunčanih sati i količini padalina toga iz najbliže meteorološke postaje na Bilogori. Primjenom određenih statističkih analiza utvrdit će se uzajamna povezanost tih klimatskih elemenata s brojem osjemenjenih plotkinja.

Teški metali i polumetali sveprisutni su u okolišu kao posljedica prirodnih procesa i antropogenih aktivnosti. Dugoročno izlaganje organizama zagađivalima može rezultirati njihovom akumulacijom u tkivima (bioakumulacija) i povećanom akumulacijom na svakoj slijedećoj trofičkoj razini u hranidbenim mrežama (biomagnifikacija). Cilj predloženog projekta je istražiti bioakumulacijski i biomagnifikacijski potencijal teških metala i polumetala na različitim trofičkim razinama (akvatični kukci, ribe, ihtiofagne ptice) u hranidbenim mrežama. Sustavno istraživanje više trofičkih razina omogućit će praćenje trenda teških metala i polumetala u smislu bioakumulacijskog potencijala i promjena u odgovoru biomarkera koje mogu ukazivati na osjetljivost pod utjecajem pojedinih teških metala i polumetala. Uz navedeno istraživat će se i pojavnost alohtonih i invazivnih vrsta navedenih skupina, te njihov utjecaj na autohtone vrste i staništa.

Uslijed klimatskih promjena posljednjih godina dolazi do sve većeg nedostatka vode u kritičnim periodima rasta i razvoja ozime pšenice. Kao odgovor na nedostatak vode biljke su razvile različite mehanizme tolerantnosti na sušu, uključujući i ekspresiju različitih gena osjetljivih na stres. Cilj je ovog istraživanja odrediti molekularni odgovor šest hrvatskih genotipova ozime pšenice izložene srednjem i visokom intenzitetu suše početkom stadija vlatanja, kada biljka ima veću potrebu za hranjivima i vodom čiji nedostatak može znatno utjecati na formiranje klasnog vretena i broj klasića, a time i na prinos zrna. Analizirat će se ekspresija gena osjetljivih na sušu koji kodiraju dehidrine (DHN5 i WZY2) i pirolin-5-karboksilat sintazu (P5CS), ključni enzim u biosintezi prolina, te gena koji kodiraju transkripcijske faktore (WRKY2, WRKY49, WRKY62, DREB1 i DREB2) odgovorne za regulaciju gena osjetljivih na stres. Identifikacija molekularnih mehanizama odgovora na sušu će doprinijeti razumijevanju kompleksnih strategija koje doprinose tolerantnosti pšenice u ranoj fazi vlatanja.

Tvrdi krpelji (Acari: Ixodidae) poslije komaraca (Culicidae) najznačajniji su vektori različitih patogenih mikroorganizama (bakterije, virusi, protozoa) na ljude i životinje, te su radi toga objekt brojnih istraživanja u okviru medicinske i veterinarske parazitologije. U fauni Hrvatske utvrđene su 23 vrste tvrdih krpelja svrstanih u pet rodova. Veliki broj vrsta krpelja zabilježenih u fauni hrvatske odlikuje se izuzetno visokim vektorskim potencijalom, i radi toga su istraživanja faune ili vektorskog potencijala krpelja vrlo zanimljiva. Najviše istraživanja raznolikosti faune krpelja i s njima povezanih istraživanja vektorskog potencijala obavljena su na području mediteranskog i sjeverozapadnog dijela Hrvatke, a u poslijednje vrijeme i na području Slavonije (Papuk). Sustavna istraživanja faune tvrdih krpelja u hrvatskom dijelu Baranje kao i mnogim drugim područjima u kontinentalnom dijelu zemelje izostala su. Svrha ovoga istraživanja usmjerena je na istraživanje raznolikosti faune tvrdih krpelja na prostoru Banskog brda gdje reljefna raščlanjenost pogoduje mikroklimatskoj diferencijaciji što može znatno doprinijeti raznolikosti faune tvrdih krpelja.

Mikroplastika su sitne plastične čestice veličine manje od 5 milimetara. Svake godine proizvede se više od 380 milijuna tona plastike, a neka istraživanja pokazuju da je 50% od toga za jednokratnu upotrebu – iskorišteno u samo nekoliko trenutaka, ali na planetu ostaje još barem nekoliko stotina godina. Od 1950. proizvedeno je 9.2 milijardi tona plastike, a do 2050. godine predviđa se da će ta brojka iznositi 34 milijarde tona. Mikroplastika također olakšava prijenos ostalih toksičnih tvari kroz hranidbeni lanac, s potencijalno ozbiljnim posljedicama za ljudsko zdravlje. Globalno, glavni fokus istraživanja uglavnom je na onečišćenju morskog okoliša mikroplastikom, dok istraživanja onečišćenja tla zasada uglavnom ostaju po strani. No, unatoč tome, mikroplastika u tlu smatra se ozbiljnim ekološkim problemom u cijelom svijetu. Glavni cilj predloženog projekta je istražiti toksične utjecaje mikroplastike na organizme tla; njezinu toksičnost u kombinaciji sa drugim zagađivalima, primarno pesticidima u različitim okolišnim uvjetima.

Biofortifikacija je obećavajuća, isplativa i održiva metoda unosa mikronutrijenata za konzumente koja imaju ograničen pristup raznolikoj prehrani i drugim mikronutrijentima. Tijekom posljednjeg desetljeća, svježa, zdrava i funkcionalna hrana postaje sve zanimljivija i učestalija u ljudskoj prehrani. S druge strane, preporučeni dnevni unosi mikronutrijenata često premašuje onaj koji se može naći u svježem povrću i koje je dostupno većini potrošača. Mikrozelenje je nezrelo zeleno povrće, koje se može jednostavno i brzo uzgojiti, a iznimno je prihvatljivo uzgajivačima i potrošačima zbog povećanog sadržaja bioaktivnih tvari u odnosu na zrelo povrće. Neadekvatan unos mikronutrjenata, posebice cinka (Zn) i selena (Se), često dovodi do poremećaja brojnih bioloških funkcija ljudskog organizma. Brojna istraživanja su pokazala pozitivan sinergistički učinak Zn i Se na imunološki sustav, stoga se biofortifikacija mikrozelenja smatra dobrim načinom poboljšanja nutritivne kvalitete te sigurnim izvorom minerala koji podupiru ljudsku prehranu i zdravlje.

Holandsku bolest brijesta, koja je uzrokovala odumiranje velikog broja stabala brijesta na području Europe i Sjeverne Amerike, uzrokuje gljiva mješinarka Ophiostoma novo-ulmi. Brojna biološka svojstva te čimbenici koji doprinose virulentnosti ovog patogena još uvijek nisu u potpunosti istraženi, a mogli bi utjecati na epidemiologiju bolesti te je njihovo poznavanje važno za razvoj strategija kontrole ove bolesti. Dosadašnja istraživanja patogena u Hrvatskoj ukazala su na rasprostranjenost na širem području s različitim klimatskom obilježjima. Molekularna karakterizacija izolata primjenom analize nukleotidnih sekvenci ciljanih genskih lokusa dala je djelomični uvid u složenost populacijske strukture ovog patogena te je do sada istraživan fiziološki odgovor u uvjetima temperaturnih promjena. Ova istraživanja potrebno je dalje proširivati te provesti usporednu analizu svojstava što većeg broja genetički različitih izolata prikupljenih na različitim područjima kako bi se omogućilo bolje razumijevanja biokemijskih i fizioloških svojstva ovog iznimno viruletnog patogena brijesta što će značajno doprinijeti njegovoj biološkoj karakterizaciji

Zaslanjivanje vodenih ekosustava posljedica je klimatskih promjena, a klimatski modeli predviđaju da će se ovaj problem u budućnosti još više pogoršati. Ekotoksikološka istraživanja često koriste vodene leće i zelene alge kao modelne vrste s obzirom na njihov visok kapacitet bioakumulacije i fitoremedijacije. Zbog brzog prirasta i visokog prinosa biomase, celuloze i škroba, neke od njih predstavljaju značajan održivi resurs s velikim potencijalom u proizvodnji bioenergije. Povećanje saliniteta može smanjiti njihovu produktivnost, no dodatak regulatora rasta u uvjetima povišenog saliniteta može ju dodatno povećati. Stoga će se vodene leće (Lemna minor i Spirodela polyrhiza) i zelenu algu (Parachlorella kessleri) izložiti djelovanju različitih koncentracija natrijevog klorida (50, 100 i 150 mM NaCl) i fitohormona (6-BA, ABA, brasinolidi), pojedinačno i u kombinaciji. Cilj istraživanja je analizirati mehanizme tolerancije na različitim razinama - fiziološkoj, biokemijskoj i morfo-anatomskoj, s posebnim naglaskom na akumulaciju škroba, fenolnih komponenata i ukupni antioksidacijski kapacitet. Rezultati ovog istraživanja mogu značajno doprinijeti ne samo fundamentalnoj znanosti, nego i razvoju tehnoloških procesa za proizvodnju biogoriva iz biomase navedenih vrsta.